Sve više dece u svetu ima gojaznost ili prekomernu težinu: ukupno 41 milion - 10 miliona više nego 1990. godine - prema podacima iz izveštaja Ending Childhood Obesity
("Stop dečjoj gojaznosti") upravo objavila Svetska zdravstvena organizacija. Što predlaže neke ključne preporuke nacionalnim vladama za rešavanje i smanjenje trenutne vanredne situacije.
Pažnja je opravdana remetilačkim efektom koji prekomerna težina i gojaznost mogu imati, kako za pojedince tako i za društvo u celini. „Ovi uslovi imaju veliki uticaj na kvalitet života dece, da zbog jednostavne činjenice da imaju težinu izvan norme moraju da se suočavaju sa raznim vrstama prepreka i da trpe posledice u smislu fizičkog i psihičkog zdravlja“, rekla je pakistanski kardiolog Sanija Ništar, jedan od koordinatora izveštaja.
Dodajući da gojaznost može uticati i na školski uspeh. "Ovo, zajedno sa činjenicom da gojaznost u detinjstvu često čini preteča odraslom, takođe ima važne posledice u ekonomskom smislu, za pojedince, njihove porodice i društvo ".
Fotografija SZO: podaci o gojaznosti dece u svetu
Opišite pravu глобална епидемија cifre predstavljene u izveštaju SZO, koji se računao 2014 41 milion dece mlađe od pet godina koja su gojazna ili gojazna: 10 miliona više nego 1990. godine, kada ih je bilo ukupno 31 milion. Tako su deca sa težinom iznad norme otišla sa 4,8% na 6,1% od ukupnog broja.
Problem je svuda rasprostranjen, ali posebno pogađa decu siromašne zemlje ili zemlje sa srednjim dohotkom, gde gojaznost u detinjstvu pogađa 15,5 miliona dece danas, u poređenju sa 7,5 miliona pre 25 godina: praktično duplo. Skoro polovina gojazne dece sa prekomernom težinom danas živi u Aziji, a četvrtina njih živi u Africi, kontinentu koji je doživeo pravi porast ovog stanja: sa 5,4 miliona obolele dece na 10,3 miliona.
A slika bi mogla postati još crnija. SZO, naime, procenjuje da će, ako se aktuelni trendovi nastave ovako u narednim godinama, 2025. gojazna ili gojazna deca biti dobro 70 miliona.
Uzroci
Gojaznost i prekomerna težina svakako nisu krivica dece, a na kraju krajeva, ni porodice. Izveštaj SZO, naime, upire prstom pre svega protiv činjenice da u celom svetu ima dece primorani da odrastaju u sve više gojaznom okruženju, odnosno u stanju da podstakne stilove života koji dovode do dobijanja viška kilograma.
Na optuženičku klupu, KO stavlja rastuće širenje nezdrave hrane i slatkih pića, vođen izuzetno agresivnim marketingom.
6 preporuka za smanjenje hitne situacije
Suočen sa ovom kritičnom situacijom, izveštaj o okončanju gojaznosti u detinjstvu ukazuje vladama na neke strategije na kojima treba raditi da bi se obuzdala i smanjila epidemija gojaznosti kod dece. Ево их.
1. Promovišite unos zdrave hrane i obeshrabrujte nezdravu hranu i slatka pića
Naravno, cilj je složen, ali se može postići radom na više frontova. на пример:
- Obaveza za sredine ili događaje koji imaju veze sa decom – škole, sportski klubovi, rekreativne aktivnosti – da obezbede deci samo i isključivo zdrava hrana.
- Obuzdavanje marketinga trenutno previše agresivno, kroz sisteme oporezivanje slatkih pića o razvoj etiketa koje mogu da prenesu informacije o nutritivnom kvalitetu proizvoda na neposredan način.
- Promovisanje pristupa zdravoj hrani u siromašnim i ugroženim zajednicama, gde je nezdrava hrana često jedina pristupačna sa ekonomske tačke gledišta.
2. Promovišite fizičku aktivnost
Činjenica je: današnja deca jesu sve više sedeći. Imaju sve manje mogućnosti da se igraju i trče na otvorenom i provode sve više vremena ispred TV-a ili drugih ekrana, računara, pametnih telefona, tableta.
Zato je neophodno deci i adolescentima, ali pre svega njihovim roditeljima, vaspitačima, nastavnicima i lekarima, pružiti ažurne i kompetentne informacije ovažnost fizičke aktivnosti, ali i na odgovarajuću upotrebu tehnoloških uređaja. I neophodno je da škole i javni prostori budu propisno opremljena da se mališanima omogući što više kretanja.
3. Ulaganje u trudnoću i negu pre začeća
Prekomerna težina i gojaznost dece takođe mogu imati korene u prenatalnom periodu. Stanja kao što su gojaznost ili dijabetes majke, ili njena pothranjenost, mogu predisponirati za probleme ovog tipa čak i kod dece.
Iz tog razloga, veoma je važno voditi računa o zdravlju dece, počevši od zdravlja majki - i očeva, podvlači izveštaj SZO - čak iu periodu pre začeća. Treba podsticati zdrav način života, uravnoteženom ishranom i adekvatnom fizičkom aktivnošću. Umesto toga, ne pušenju, alkoholu, zloupotrebi droga ili drogama.
19 FOTOGRAFIJE otkrijteIshrana tokom trudnoće: 20 odgovora NUTRICIONISTA na najčešće nedoumice budućih majki
idi u galerijuOd mučnine do nervozne gladi, od alergija do gestacionog dijabetesa, od želudačne kiseline do količine vode koju treba piti svaki dan: evo 20 odgovora nutricionista...
4. Promovisati sticanje zdravih navika, od ranog detinjstva
SZO insistira na važnosti širenja znanja, informacija i indikacija o različitim fundamentalnim aspektima od rođenja za odgovarajući rast dece. Pažnja je posebno usmerena na:
- dojenje;
- zdrava ishrana, koja će se promovisati iu školi, kako kroz obrazovanje o ishrani, tako i kroz zabranu školama da nude nezdravu hranu i piće;
- obrazovanje za spavanje. Veoma je važno da bebe spavaju adekvatan broj sati;
- физичка активност.
5. Promovišite zdravo ponašanje čak i u školskom okruženju
Čak i za stariju decu i adolescente poziv vladama da se vrate usredsrediti se na školu da promoviše zdravu ishranu i fizičku aktivnost i zaustavi negativno ponašanje. Takođe u ovom slučaju moguće je delovati na nekoliko frontova:
- adekvatne zalihe hrane iz školskih menza;
- eliminisanje prodaje nezdrave hrane i pića;
- obrazovanje o zdravoj ishrani kao predmet proučavanja.
6. Pomaganje porodicama u rešavanju problema sa težinom dece
Ako problem postoji, to ne mora nužno biti rečenica. Može se rešiti i rešiti, ali to učiniti potrebne su odgovarajuće zdravstvene usluge, sposoban da se nosi sa svojim mnogim aspektima.